Majkl Njutn — putovanje duša
Majk Njutn, doktor psihologije i majstor hipnoterapije, napisao je nekoliko knjiga u kojima je predstavio iskaze na stotine pacijenata, koje je ispitao u stanju duboke hipnoze.
Majk Njutn, doktor psihologije i majstor hipnoterapije, napisao je nekoliko knjiga u kojima je predstavio iskaze na stotine pacijenata, koje je ispitao u stanju duboke hipnoze.
Ljubav prema sebi se ogleda u prepoznavanju i vrednovanju vlastite vrednosti, u brizi o sebi, u negovanju svog tela i razvijanju duha. Utisak je da ljubav prema sebi, uprkos tome što bi ista trebalo da se podrazumeva, nije lako iznedriti…
Što više razmišljam o životu, dolazim do jednog zaključka. Najveća kletva i boljka modernog čoveka je zaboravnost. Ova slabost se neprimetno uvukla, i ušla u čovekovo biće i delanje. Pojedinačno, kao zajednica, istorijski ili kulturalno, začarani smo zaboravom.
Bertrand Rasel (18. maj 1872 – 2. februar 1970) je jedan od mislilaca čovečanstva koji neverovatno uzdižu a istovremeno su prizemni, njegova dela su lucidna i prosvetljujuća. Postoji nešto, gotovo proročko, u načinu na koji uspeva da premosti…
Kontinent Lemurija, iako je dokazano da ne postoji teorijom o tektonskim pločama i postojanjem drugih kontinenata koji su vidljivi na dnu okeana, živi u snovima ljudi. Severnoamerički Indijanci su navodno potomci Lemurijanaca, kao i neka plemena u Turskoj…
Čoveku koji je imao za cilj jednostavno sađenje drveća kako bi sprečilo eroziju zemljišta oko njegovog sela pretvorilo se u masivnu zelenu površinu veličine 1300 ari (površina veća od Central parka u Nju Joku) u Assamu, na severu Indije. Jadav Molai Payeng počeo je sadnju drveća 1979. i sam je posadio većinu stabala Molai šume, skoro 350 kilometara dalje od Guwahatija.
Niče je filozofe nazivao „glavicama kupusa“, jadajući se: „To mora da je moja sudbina da budem prvi pristojan čovek. Imam veliki strah da ću jednog dana biti proglašen svecem.“ U jednom pismu, on razmatra…
Sinhroniciteti su više nego same slučajnosti, ova iskustva postoje kako bi nam pružila važne poruke u bitnim trenucima naših života. Kada počnemo da obraćamo pažnju kada, gde, zašto i kako se dešavaju,
Kome se poveriti ako smatramo da smo učinili nešto čega bi trebalo da se stidimo? Kome otvoriti dušu ako smo previše slabi da pretrpimo kritiku i osudu? Na koji način se osloboditi nagomilanih misli, sumnji, strahova?
14. jula 1930. Albert Ajnštajn je u svom domu na periferiji Berlina ugostio indijskog filozofa, muzičara i nobelovca Rabindranat Tagoru. Njih dvojica su tada vodili vrlo podsticajan i interesantan razgovor.